Zdravlje očiju za odrasle mlađe od 40 godina
U ranim 20-ima naše su oči i sustav vida potpuno razvijeni.
U ovoj fazi života važno je uspostaviti dobre navike za zdravlje očiju za zdrav vid cijeli život. Na primjer, osobe s dijabetesom ili predijabetesom moraju redovito odlaziti na oftalmološke preglede kako bi bili sigurni da neće razviti dijabetičku bolest oka.
Prevencija ozljeda oka kod kuće
Ozljede oka glavni su izvor problema s očima za mlade odrasle osobe. Otprilike tri od četiri ozljede oka dogode se muškarcima u dobi od 18 do 40 godina. Gotovo polovica svih ozljeda oka događa se u ili oko kuće, najčešće tijekom radova ili sporta. Dobra je vijest da se gotovo sve ozljede oka mogu spriječiti korištenjem zaštitnih naočala. Svako kućanstvo mora pri ruci imati barem jedan par certificiranih zaštitnih naočala.
Operacija korekcije vida
Recepti za naočale ili kontaktne leće mijenjaju se neznatno ili uopće ne mijenjaju tijekom vaših 20-ih i 30-ih. Iz tog razloga, ako razmišljate o refrakcijskoj operaciji za ispravljanje kratkovidnosti (miopije), dalekovidnosti (hiperopije) ili astigmatizma, ovo bi bilo razumno vrijeme da to učinite. Naravno, savjetujući se s oftalmologom poliklinike Medić Jukić s obzirom da naši stručnjaci imaju veliko iskustvo u laserskom skidanju dioptrije.
Kada ići na redovite oftalmološke preglede
Odrasle osobe mlađe od 40 godina čije su oči zdrave i imaju dobar vid trebale bi obaviti kompletan pregled kod oftalmologa svakih pet do deset godina. Ili zapamtite to ovako: obavite potpuni oftalmološki pregled jednom u svojim 20-ima i dvaput u svojim 30-ima.
Postoje neke iznimke od ove preporuke. Ako nosite kontaktne leće, posjetite oftalmologa jednom godišnje. Ako imate dijabetes ili obiteljsku povijest očnih bolesti, razgovarajte sa svojim oftalmologom kako biste vidjeli koliko često trebate pregledavati oči.
Bez obzira na dob, ako imate infekciju oka, ozljedu, bol u oku ili vidite neobične bljeskove, lebdeće mutnine ili uzorke svjetla u svom vidnom polju, nazovite svog oftalmologa.
Informacije o zdravlju očiju za odrasle od 40 do 65 godina
Između 40. i 65. godine naše oči mogu proći kroz značajne promjene.
Najčešća promjena koju većina ljudi primjećuje jest potreba da materijale za čitanje drže dalje od očiju. Nazvana prezbiopija, gotovo svi iskuse ovu sve veću dalekovidnost koja obično počinje u kasnim 30-im do srednjim 40-im godinama. Očna leća (smještena iza zjenice) postaje manje fleksibilna s godinama, što otežava čitanje i obavljanje drugih zadataka na blizinu. Ako se prezbiopija ne ispravi naočalama, oči bi se mogle lako umarati i mogli biste dobiti glavobolje.
Većina ljudi treba naočale za čitanje ili neku drugu strategiju za korekciju vida kako bi se nosili s prezbiopijom. Također, ljudi koji imaju uklonjenu kataraktu (obično nešto kasnije u životu) mogu odabrati intraokularne leće (IOL) koje ispravljaju prezbiopiju.
Uhvatite rane znakove očne bolesti sada
Rani znakovi očnih bolesti mogu se pojaviti u srednjim godinama, iako se ne moraju odmah primijetiti. Što se ranije ove bolesti otkriju i počne liječenje, to su veće šanse za očuvanje dobrog vida.
Vrlo je važno obaviti osnovni sveobuhvatni očni pregled u dobi od 40 godina, čak i za ljude koji nemaju simptome ili poznate čimbenike rizika za očnu bolest. Sveobuhvatnim pregledom tražit će se znakovi:
Osobe koje boluju od dijabetesa ili preddijabetesa moraju godišnje ići na oftalmološke preglede i surađivati sa svojim liječnicima kako bi kontrolirali svoju težinu, šećer u krvi, krvni tlak i kolesterol.
Naš će vam oftalmolog preporučiti naknadne preglede na temelju vaše obiteljske povijesti i rezultata osnovnog pregleda.
Informacije o zdravlju očiju za odrasle starije od 65 godina
Očni pregledi s godinama postaju sve važniji
Vaš se vid mijenja s vremenom—zato su redoviti pregledi kod oftalmologa još važniji za očuvanje zdravog vida u starijim godinama.
Neke očne bolesti su bez simptoma
Dok se prezbiopija (gubitak vida na blizinu povezan sa starenjem) pojavljuje u srednjim životnim dobima sa simptomima koji se lako mogu prepoznati – poput muke s čitanjem jelovnika, na primjer – druge ozbiljnije očne bolesti, poput glaukoma, mogu tiho ukrasti vaš vid bez vidljivih simptoma.
Ali oftalmolog traži suptilne promjene vida tijekom redovitih pregleda vida i može uočiti znakove glaukoma ili druge bolesti oka koja ugrožava vid prije nego bude prekasno.
Neke promjene u vidu su bez očitih simptoma
Čak i oni koji dobro vide i nemaju očne bolesti povezane sa starenjem mogu imati promjene vida koje možda nisu očite. Kako starimo, može postupno postati teže razlikovati predmet od njegove pozadine kada je iste boje ili blizu iste boje (kao šalica bijele kave na bijelom stolu). To se zove gubitak “kontrastne osjetljivosti”.
Dok je blago smanjenje normalno s godinama, gubitak kontrastne osjetljivosti može biti simptom ozbiljnije bolesti oka, poput katarakte ili senilne makularne degeneracije (SMD). Kada nije simptom bolesti, niža osjetljivost na kontrast komplicira svakodnevne aktivnosti i povećava rizik od padova ili prometnih nesreća.
Dijagram oka ne mjeri osjetljivost kontrasta
Dijagram oka mjeri vidnu oštrinu testirajući koliko dobro čitate slova (postavljena u crnom visokom kontrastu na bijeloj pozadini) na daljinu. Iako je dobra mjera vizualne oštrine, dijagram oka ne testira osjetljivost na kontrast—ključnu metriku vidne funkcije.
Oči koje se bore da se prilagode
Za starije osobe, sposobnost da dobro vide pri različitom osvjetljenju može se promijeniti. Kada prelazite s dobro osvijetljenog područja na ono sa slabim svjetlom (ili obrnuto), vašim očima može trebati više vremena da se prilagode i fokusiraju ili se ne prilagođavaju baš dobro.
Vožnja noću
Problemi s prilagodbom na svjetlo i mrak mogu otežati vožnju, osobito noću ili po kiši. Vožnja može biti još veći izazov kada očne bolesti utječu na vaš periferni (bočni) vid ili povećavaju vašu osjetljivost na odsjaj.
Više od 65 godina? Posjećujte svog oftalmologa češće
Svakih godinu ili dvije nakon 65. godine trebali biste obaviti kompletan očni pregled kod svog oftalmologa.
Održavanje redovitih pregleda vida omogućuje vašem oftalmologu da rano uoči probleme. Što se prije problem otkrije, veća je vjerojatnost da se može liječiti.
Tijekom redovitih pregleda očiju, vaš oftalmolog provjerava ima li očnih bolesti povezanih sa starenjem, uključujući:
- senilna makularna degeneracija
- dijabetička retinopatija
- glaukom
- katarakta
Zanimljiva činjenica: oftalmolozi pregledom vida mogu identificirati druge zdravstvene probleme poput dijabetesa, arterijske hipertenzije ili moždanog udara.
Čak i bez bolesti oka, oftalmolog može pomoći u otkrivanju promjena vida povezanih s godinama koje kompliciraju vaše dnevne aktivnosti i rutinu. Jednostavne prilagodbe u kući mogu poboljšati kvalitetu života unatoč umjerenim promjenama vida, a redoviti pregledi očiju kod oftalmologa pomažu u zaštiti vašeg preostalog zdravog vida.
