Dijabetes (retina)

Dijabetes (retina) je vodeći uzrok sljepoće u svijetu…

Kada gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina, ili tijelo ne upotrebljava proizvedeni inzulin kako treba, dolazi do dijabetesa, kronične bolesti.

Vodeći uzrok sljepoće i lošeg vida radno sposobne osobe je upravo dijabetes. Nažalost, oko često biva oštećeno zbog dijabetesa i ne samo to, dijabetes neće poštedjeti niti jedan dio oka ukoliko nastane.

Najgora moguća komplikacija u poveznici dijabetesa i očiju je dijabetična retinopatija.

Ukoliko je ustanovljena dijabetička retinopatija znači da je došlo do oštećenja unutarnjeg sloja oka, a zove se retina (mrežnica) i građena je od živčanih stanica. Svjetlost koja ulazi u oko unutar živaca retine pretvara se u električni impuls koji „putuje“u mozak i na taj način vidimo. Zbog toga retina ima ključnu ulogu u vidu čovjeka, ali isto tako je posebno pogođena u slučaju dijabetesa jer upravo ona „cilja“ valor male krvne žilice.

Promjene koje nastaju na prednjem segmentu oka mogu biti sljedeće:

  • jačmenac (na vjeđama)
  • česte upale, konjuktivitisi (na spojnici)
  • smanjena osjetljivost rožnice (neurotrofični keratitis)
  • neovaskularizacija irisa (šarenice)
  • smanjena sposobnost gledanja na daljinu
  • zamućenje vida
  • pojava dvoslika

Prvi i najvažniji korak u liječenju retinopatije je njeno konstantno i detaljno praćenje, čak i ako nema daljnih vidljivih promjena. Nadalje, kontrole ovise o tome kako je reguliran šećer u krvi, samom tipu terapije i općenitim nastalim promjenama.

Liječenje se provodi laserom, odnosno laserskim pečatiranjem oštećenih dijelova retine. Ako je bolest uznapredovala potreban je kompleksniji zahvat koji se naziva VITREKTOMIJA. Liječite na vrijeme oči koje je zahvatio dijabetes, jer stanje može biti ozbiljnije nego što izgleda.

Spriječite nepotrebno nastajanje očne mrene ili glaukoma!

Ablacija retine ili odljepljenje mrežnice je hitno stanje koje se treba operirati što prije, najbolje unutar 24 sata. Prilikom ablacije, retina pukne i stvori se retinalna rupica. Kroz retinalnu rupicu ulazi očna vodica i odljepljuje retinu od očne pozadine, a cijeli se operacijski zahvat naziva vitrektomija.

Vitrektomija se obično izvodi ambulantno u lokalnoj anesteziji. Operacija može trajati od sat vremena do nekoliko sati.

Tijekom operacije, kirurg će napraviti dvije ili tri rupice na bjeloočnici i koristiti mikroskop kako bi vidio unutar oka te mikrokirurškim instrumentima izvoditi pojedine sljedeće korake ili više njih:

  • ukloniti kompletno zamućeno staklasto tijelo
  • ukloniti ožiljno tkivo iz mrežnice
  • ukloniti sve mutnine
  • ukloniti sve predmete koji ne bi trebali biti u oku
  • vratiti mrežnicu u njen prirodan položaj
  • pomoću lasera sanirati poderanu mrežnicu
  • staviti mjehurić zraka ili plina u oko kako bi omogućio mrežnici ostanak u svom pravilnom položaju (mjehurić se nakon nekog vremena resorbira)
  • staviti u oko silikonsko ulje (ulje se uklanja kasnije tijekom druge operacije)


Oporavak

Postupci vitrektomije često se rade zajedno s drugim operacijama oka, tako da se individualno vrijeme oporavka i preporuke razlikuju.

Aktivnosti poput vožnje, čitanja i vježbanja morat će se izbjegavati nekoliko dana nakon postupka.

Nerijetko se propisuju kapi za oči kako bi se spriječila infekcija i smanjila upala.

Puni postupak oporavka traje između 4 i 6 tjedana.

Dijabetička retinopatija je komplikacija dijabetesa u oku.

Ustanovljena dijabetička retinopatija znači da je došlo do oštećenja sitnih krvnih žilica mrežnice tj. unutarnjeg sloja oka. Svjetlost koja ulazi u oko unutar živaca retine pretvara se u električni impuls koji „putuje“ u mozak i na taj način vidimo. Zbog toga retina ima ključnu ulogu u vidu čovjeka, ali isto tako je posebno pogođena u slučaju dijabetesa jer on upravo „cilja“ vrlo male krvne žilice koje kad su oštećene propuštaju tekućinu i krvare u slojeve mrežnice te tako oštećuju vid.

Prvi i najvažniji korak u liječenju retinopatije je njeno konstantno i detaljno praćenje, čak i ako nema daljnjih vidljivih promjena. Nadalje, kontrole ovise o tome kako je reguliran šećer u krvi, samom tipu terapije i općenitim nastalim promjenama.

Liječenje se provodi laserom, odnosno laserskim pečatiranjem oštećenih krvnih žilica  retine. Ako je bolest uznapredovala potreban je kompleksniji zahvat koji se naziva VITREKTOMIJA.

dijabetes retina ocna poliklinika medic jukic 02

 

Bolest središnjeg dijela mrežnice, tzv. makule, koja rezultira gubitkom vida u središtu vidnog polja naziva se degeneracija makule (žute pjege).

Može se javiti u 2 forme: suhoj i vlažnoj.

Suhi oblik degeneracije makule karakteriziraju stanični ostaci koji se nakupljaju između žilnice i mrežnice, nakon čega odvajaju mrežnicu od njene podloge, odnosno mrežničnog pigmentnog epitela. Simptomi su otežano čitanje, teško uočavanje detalja, pojavljivanje mrlje u centru vidnog polja… Javlja se u 85% slučajeva. Nažalost, ne postoji ni jedan učinkovit način liječenja suhe degeneracije makule, ali od iznimne je važnosti uzimati kombinacije vitamina i omega kiselina, uz visoke doze antioksidanta luteina koji dokazano smanjuju i usporavaju suhu degeneraciju makule.

U vlažnom obliku krvne žile izrastaju iz žilnice i na takav način uzrokuju također odvajanje mrežnice od podloge. Vlažni oblik je teži i javlja se u 15% slučajeva. Najčešći simptomi su pojava krivljenja linija, deformiranje kontura predmeta do kojeg dolazi zbog istjecanja tekućine iz fragilnih krvnih žila. Ovakva degeneracija makule liječi se VEGF lijekovima – injekcijama. Injekcija dovodi do blokiranja faktora rasta krvnih žilica u oku čime se usporava oštećenje vida. Daje se u lokalnoj anesteziji, a kako bi učinak bio efektniji potrebno je postupak nekoliko puta ponoviti.

Liječnje laserom provodi se u manjem broju slučajeva i podrazumijeva uništavanje fragilnih novoformiranih krvnih žilica. Obavlja se isključivo u slučajevima gdje se žilice nalaze izvan foveole, odnosno centralnog dijela makule.

OCT ima nezamjenjivu ulogu pri postavljanju dijagnoze i praćenju bolesti, brza je i u potpunosti neinvazivna metoda koja procjenjuje stanje makule. Ako je potrebna i dodatna potvrda za dijagnogu, napraviti će se i fluoresceinska angiografija.

Mali otvor unutar makule oka, dijela mrežnice koji je odgovoran za centralni vid naziva se ruptura makule.

Prilikom starenja, gel koji popunjava staklovinu oka se skvrčava i povlači od makule. Tada se makularno tkivo rasteže i stvara mali otvor koji se naziva ruptura. Ruptura makule je najčešće povezana sa starenjem i pojavljuje se kod osoba starijih od 60 godina.

Ako je ruptura makule dijagnosticirana u ranijoj fazi simptoma čak ne mora ni biti. Tek postupno vid postaje mutan i iskrivljen, a uz napredovanje bolesti može se pojaviti i crna točka koja ometa sposobnost gledanja na blizinu i daljinu. Javlja se smanjena sposobnost razlikovanja detalja pri gledanju na svim udaljenostima, ili izobličenost predmeta koji izgledaju kao da ih gledate kroz maglu.

Vitrektomija je najučinkovitija metoda rješavanja rupture makule. Princip liječenja je operacijsko uklanjanje dijela koji povlači makulu i na takav način je oslobodi trakcije. Nakon toga se ubrizgava mješavina plina i zraka u obliku mjehura. Mjehuri zraka vrše pritisak na rupturu makule i tako omogućuju zarastanje.

Ovaj operacijski postupak neophodan je kako bi se postigao najbolji mogući rezultat pri rješavanju puknuća makule. Ruptura polako zarasta, a plin i zrak nestaju s vremenom. Nakon operacije vid se s vremenom vraća, a brzina vraćanja vida ovisi i o tome kolika je bila ruptura i u kojoj fazi je dijagnosticirana.

Iznimno su važni redoviti oftalmološki pregledi jer osobe koje su imale rupturu na jednom oku imaju veće šanse za  rupturu na drugom oku.

Otkrijte problem na vrijeme i spriječite oštećenja na oku!

Degenerativna senilna bolest makule ili žute pjege (skraćeno AMD) primarno zahvaća stariju populaciju.

Iako je rijetko uzrokom potpunog gubitka vida, slabeći centralni vid bitno utječe na kvalitetu života.

Pravodobno otkrivanje, kvalitetna dijagnostika i promptna terapija bitno utječu na progresiju bolesti.

Liječenje AMD-a ovisi o formi bolesti.

Kod suhe forme AMD-a propisuju se razne antioksidacijske tvari. Najčešće su to vitamini C i E, cink, lutein te brojni drugi multivitaminski pripravci namijenjeni bolestima žute pjege. Kliničke studije pokazale su da oni ne mogu popraviti nastalo oštećenje, ali mogu usporiti progresiju bolesti.

Kod vlažne forme AMD-a, ako se oštećenje nalazi dovoljno daleko od centra makule (foveje), primjenjuje se fotokoagulacijski laser. Takva terapija provodi se vođena fluoresceinskom angiografijom (FAG), koja točno označava “divlje” krvne žilice. Ova terapija samo je dio kombiniranog zahvata kao najbolje terapije.

Drugi, važniji dio terapije bolesti žute pjege jest intravitrealna (u oko) primjena lijeka iz skupine sintetskih protutijela protiv faktora vaskularizacije. Upravo divlje krvne žilice dodatno oštećuju makulu, ispuštajući eksudat i tekućinu iz svojih nekvalitetnih krvnih stijenki. Anti-VEGF terapija (anti-vascular endothelial growth factor) ojačava i čini nepropusnim međustanične spojeve, popravljajući tako lošu građu stijenki novonastalih, divljih krvnih žila, te sprječava poticanje stvaranja stanica endotela, građevnog materijala krvnih žila.

Intravitrealna (intraokularna) primjena lijeka, na mjestu samog patološkog zbivanja, osigurava dovoljnu koncentraciju i najjaču učinkovitost lijeka. Intraokularne injekcije koristimo za liječenje brojnih bolesti oka, najčešće za liječenje makularnog edema kod dijabetičke retinopatije, okluzija vena mrežnice, upalnih bolesti i vlažnog oblika senilne makularne degeneracije. Na ovaj se način primjenjuju najnoviji lijekovi za liječenje vlažnog oblika senilne makularne degeneracije, koji sprječavaju rast novih krvnih žilica u oku (anti-VEGF) i kortikosteroidi (triamcinolon acetonid i sl.), kojima se djeluje na edem i upalne promjene na mrežnici.

Navodimo nekoliko lijekova iz skupine anti-VEGF:

Lucentis® (ranibizumab) neselektivni je anti-VEGF lijek za liječenje vlažnog oblika makularne degeneracije, jedini službeno odobren za očnu primjenu, s dobrim rezultatima iz brojnih multicentričnih kliničkih studija.

Avastin® (bevacizumab) je lijek koji se primarno koristi u liječenju karcinoma debelog crijeva, gdje neselektivnim blokiranjem rasta novih krvnih žila zaustavlja i rast tumora. Avastin se zadnjih nekoliko godina u cijelom svijetu uvelike primjenjuje za liječenje vlažnog oblika makularne degeneracije, a otvaraju se i nove indikacije poput dijabetičke retinopatije. Budući da primjena u oku predstavlja tzv. “off label use” (upotreba izvan preporučene indikacije),  pacijent se prije zahvata mora u potpunosti upoznati s rizicima takve primjene te potpisati informirani pristanak. Prednost ovog lijeka je što je dosta jeftiniji od drugih.

Macugen® (pegaptanib) selektivno blokira endotelijalne faktore rasta krvnih žila u oku. Njegova primarna indikacija je vlažna forma senilne makularne degeneracije i odobren je od američke agencije FDA za tu indikaciju. Njegovo selektivno djelovanje pruža daleko veću sigurnost primjene kod bolesnika s povećanim rizikom za kardiovaskularne bolesti.

Kenalog® (triamcinolon acetonid) je kortikosteroid koji se daje intravitrealno u cilju smanjenja makularnog edema kod dijabetičke retinopatije, vaskularnih okluzija, kod vlažnog oblika senilne degeneracije žute pjege, u kombinaciji s anti-VEGF lijekovima ili laserskom terapijom, nekih upalnih bolesti oka i drugih rjeđih stanja.

Kada suza ili rupa mrežnice još nije napredovala do odvajanja, naš očni kirurg može predložiti jedan od sljedećih postupaka kako bi se spriječilo odvajanje mrežnice i kako bi se očuvao vid.

 

Laserska operacija (fotokoagulacija). Laser fotokoagulacija je već dugi niz godina priznata metoda liječenja za čitav niz bolesti. Najčešće se koristi kod liječenja dijabetičke retinopatije, dijabetičkog makularnog edema i drugih vaskularnih bolesti mrežnice te ruptura i manjih odignuća retine (mrežnice).

Laseriranje radi dijabetičkog makularnog edema i dijabetičke retinopatije izvodi se u lokalnoj anesteziji. Zjenicu je prethodno potrebno sa kapima što bolje proširiti. Liječnik na pacijentovo oko naslanja kontaktnu leću. 

Zahvat traje oko 20 minuta i ponavlja se dva do tri puta.

Dijabetes (retina) je vodeći uzrok sljepoće u svijetu…

Kada gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina, ili tijelo ne upotrebljava proizvedeni inzulin kako treba, dolazi do dijabetesa, kronične bolesti.

Vodeći uzrok sljepoće i lošeg vida radno sposobne osobe je upravo dijabetes. Nažalost, oko često biva oštećeno zbog dijabetesa i ne samo to, dijabetes neće poštedjeti niti jedan dio oka ukoliko nastane.

Najgora moguća komplikacija u poveznici dijabetesa i očiju je dijabetična retinopatija.

Ukoliko je ustanovljena dijabetička retinopatija znači da je došlo do oštećenja unutarnjeg sloja oka, a zove se retina (mrežnica) i građena je od živčanih stanica. Svjetlost koja ulazi u oko unutar živaca retine pretvara se u električni impuls koji „putuje“u mozak i na taj način vidimo. Zbog toga retina ima ključnu ulogu u vidu čovjeka, ali isto tako je posebno pogođena u slučaju dijabetesa jer upravo ona „cilja“ valor male krvne žilice.

Promjene koje nastaju na prednjem segmentu oka mogu biti sljedeće:

  • jačmenac (na vjeđama)
  • česte upale, konjuktivitisi (na spojnici)
  • smanjena osjetljivost rožnice (neurotrofični keratitis)
  • neovaskularizacija irisa (šarenice)
  • smanjena sposobnost gledanja na daljinu
  • zamućenje vida
  • pojava dvoslika

Prvi i najvažniji korak u liječenju retinopatije je njeno konstantno i detaljno praćenje, čak i ako nema daljnih vidljivih promjena. Nadalje, kontrole ovise o tome kako je reguliran šećer u krvi, samom tipu terapije i općenitim nastalim promjenama.

Liječenje se provodi laserom, odnosno laserskim pečatiranjem oštećenih dijelova retine. Ako je bolest uznapredovala potreban je kompleksniji zahvat koji se naziva VITREKTOMIJA. Liječite na vrijeme oči koje je zahvatio dijabetes, jer stanje može biti ozbiljnije nego što izgleda.

Spriječite nepotrebno nastajanje očne mrene ili glaukoma!

Ablacija retine ili odljepljenje mrežnice je hitno stanje koje se treba operirati što prije, najbolje unutar 24 sata. Prilikom ablacije, retina pukne i stvori se retinalna rupica. Kroz retinalnu rupicu ulazi očna vodica i odljepljuje retinu od očne pozadine, a cijeli se operacijski zahvat naziva vitrektomija.

Vitrektomija se obično izvodi ambulantno u lokalnoj anesteziji. Operacija može trajati od sat vremena do nekoliko sati.

Tijekom operacije, kirurg će napraviti dvije ili tri rupice na bjeloočnici i koristiti mikroskop kako bi vidio unutar oka te mikrokirurškim instrumentima izvoditi pojedine sljedeće korake ili više njih:

  • ukloniti kompletno zamućeno staklasto tijelo
  • ukloniti ožiljno tkivo iz mrežnice
  • ukloniti sve mutnine
  • ukloniti sve predmete koji ne bi trebali biti u oku
  • vratiti mrežnicu u njen prirodan položaj
  • pomoću lasera sanirati poderanu mrežnicu
  • staviti mjehurić zraka ili plina u oko kako bi omogućio mrežnici ostanak u svom pravilnom položaju (mjehurić se nakon nekog vremena resorbira)
  • staviti u oko silikonsko ulje (ulje se uklanja kasnije tijekom druge operacije)

 

Oporavak

Postupci vitrektomije često se rade zajedno s drugim operacijama oka, tako da se individualno vrijeme oporavka i preporuke razlikuju.

Aktivnosti poput vožnje, čitanja i vježbanja morat će se izbjegavati nekoliko dana nakon postupka.

Nerijetko se propisuju kapi za oči kako bi se spriječila infekcija i smanjila upala.

Puni postupak oporavka traje između 4 i 6 tjedana.

Dijabetička retinopatija je komplikacija dijabetesa u oku.

Ustanovljena dijabetička retinopatija znači da je došlo do oštećenja sitnih krvnih žilica mrežnice tj. unutarnjeg sloja oka. Svjetlost koja ulazi u oko unutar živaca retine pretvara se u električni impuls koji „putuje“ u mozak i na taj način vidimo. Zbog toga retina ima ključnu ulogu u vidu čovjeka, ali isto tako je posebno pogođena u slučaju dijabetesa jer on upravo „cilja“ vrlo male krvne žilice koje kad su oštećene propuštaju tekućinu i krvare u slojeve mrežnice te tako oštećuju vid.

Prvi i najvažniji korak u liječenju retinopatije je njeno konstantno i detaljno praćenje, čak i ako nema daljnjih vidljivih promjena. Nadalje, kontrole ovise o tome kako je reguliran šećer u krvi, samom tipu terapije i općenitim nastalim promjenama.

Liječenje se provodi laserom, odnosno laserskim pečatiranjem oštećenih krvnih žilica  retine. Ako je bolest uznapredovala potreban je kompleksniji zahvat koji se naziva VITREKTOMIJA.

dijabetes retina ocna poliklinika medic jukic 02

Bolest središnjeg dijela mrežnice, tzv. makule, koja rezultira gubitkom vida u središtu vidnog polja naziva se degeneracija makule (žute pjege).

Može se javiti u 2 forme: suhoj i vlažnoj.

Suhi oblik degeneracije makule karakteriziraju stanični ostaci koji se nakupljaju između žilnice i mrežnice, nakon čega odvajaju mrežnicu od njene podloge, odnosno mrežničnog pigmentnog epitela. Simptomi su otežano čitanje, teško uočavanje detalja, pojavljivanje mrlje u centru vidnog polja… Javlja se u 85% slučajeva. Nažalost, ne postoji ni jedan učinkovit način liječenja suhe degeneracije makule, ali od iznimne je važnosti uzimati kombinacije vitamina i omega kiselina, uz visoke doze antioksidanta luteina koji dokazano smanjuju i usporavaju suhu degeneraciju makule.

U vlažnom obliku krvne žile izrastaju iz žilnice i na takav način uzrokuju također odvajanje mrežnice od podloge. Vlažni oblik je teži i javlja se u 15% slučajeva. Najčešći simptomi su pojava krivljenja linija, deformiranje kontura predmeta do kojeg dolazi zbog istjecanja tekućine iz fragilnih krvnih žila. Ovakva degeneracija makule liječi se VEGF lijekovima – injekcijama. Injekcija dovodi do blokiranja faktora rasta krvnih žilica u oku čime se usporava oštećenje vida. Daje se u lokalnoj anesteziji, a kako bi učinak bio efektniji potrebno je postupak nekoliko puta ponoviti.

Liječnje laserom provodi se u manjem broju slučajeva i podrazumijeva uništavanje fragilnih novoformiranih krvnih žilica. Obavlja se isključivo u slučajevima gdje se žilice nalaze izvan foveole, odnosno centralnog dijela makule.

OCT ima nezamjenjivu ulogu pri postavljanju dijagnoze i praćenju bolesti, brza je i u potpunosti neinvazivna metoda koja procjenjuje stanje makule. Ako je potrebna i dodatna potvrda za dijagnogu, napraviti će se i fluoresceinska angiografija.

Mali otvor unutar makule oka, dijela mrežnice koji je odgovoran za centralni vid naziva se ruptura makule.

Prilikom starenja, gel koji popunjava staklovinu oka se skvrčava i povlači od makule. Tada se makularno tkivo rasteže i stvara mali otvor koji se naziva ruptura. Ruptura makule je najčešće povezana sa starenjem i pojavljuje se kod osoba starijih od 60 godina.

Ako je ruptura makule dijagnosticirana u ranijoj fazi simptoma čak ne mora ni biti. Tek postupno vid postaje mutan i iskrivljen, a uz napredovanje bolesti može se pojaviti i crna točka koja ometa sposobnost gledanja na blizinu i daljinu. Javlja se smanjena sposobnost razlikovanja detalja pri gledanju na svim udaljenostima, ili izobličenost predmeta koji izgledaju kao da ih gledate kroz maglu.

Vitrektomija je najučinkovitija metoda rješavanja rupture makule. Princip liječenja je operacijsko uklanjanje dijela koji povlači makulu i na takav način je oslobodi trakcije. Nakon toga se ubrizgava mješavina plina i zraka u obliku mjehura. Mjehuri zraka vrše pritisak na rupturu makule i tako omogućuju zarastanje.

Ovaj operacijski postupak neophodan je kako bi se postigao najbolji mogući rezultat pri rješavanju puknuća makule. Ruptura polako zarasta, a plin i zrak nestaju s vremenom. Nakon operacije vid se s vremenom vraća, a brzina vraćanja vida ovisi i o tome kolika je bila ruptura i u kojoj fazi je dijagnosticirana.

Iznimno su važni redoviti oftalmološki pregledi jer osobe koje su imale rupturu na jednom oku imaju veće šanse za  rupturu na drugom oku.

Otkrijte problem na vrijeme i spriječite oštećenja na oku!

Degenerativna senilna bolest makule ili žute pjege (skraćeno AMD) primarno zahvaća stariju populaciju.

Iako je rijetko uzrokom potpunog gubitka vida, slabeći centralni vid bitno utječe na kvalitetu života.

Pravodobno otkrivanje, kvalitetna dijagnostika i promptna terapija bitno utječu na progresiju bolesti.

Liječenje AMD-a ovisi o formi bolesti.

Kod suhe forme AMD-a propisuju se razne antioksidacijske tvari. Najčešće su to vitamini C i E, cink, lutein te brojni drugi multivitaminski pripravci namijenjeni bolestima žute pjege. Kliničke studije pokazale su da oni ne mogu popraviti nastalo oštećenje, ali mogu usporiti progresiju bolesti.

Kod vlažne forme AMD-a, ako se oštećenje nalazi dovoljno daleko od centra makule (foveje), primjenjuje se fotokoagulacijski laser. Takva terapija provodi se vođena fluoresceinskom angiografijom (FAG), koja točno označava “divlje” krvne žilice. Ova terapija samo je dio kombiniranog zahvata kao najbolje terapije.

Drugi, važniji dio terapije bolesti žute pjege jest intravitrealna (u oko) primjena lijeka iz skupine sintetskih protutijela protiv faktora vaskularizacije. Upravo divlje krvne žilice dodatno oštećuju makulu, ispuštajući eksudat i tekućinu iz svojih nekvalitetnih krvnih stijenki. Anti-VEGF terapija (anti-vascular endothelial growth factor) ojačava i čini nepropusnim međustanične spojeve, popravljajući tako lošu građu stijenki novonastalih, divljih krvnih žila, te sprječava poticanje stvaranja stanica endotela, građevnog materijala krvnih žila.

Intravitrealna (intraokularna) primjena lijeka, na mjestu samog patološkog zbivanja, osigurava dovoljnu koncentraciju i najjaču učinkovitost lijeka. Intraokularne injekcije koristimo za liječenje brojnih bolesti oka, najčešće za liječenje makularnog edema kod dijabetičke retinopatije, okluzija vena mrežnice, upalnih bolesti i vlažnog oblika senilne makularne degeneracije. Na ovaj se način primjenjuju najnoviji lijekovi za liječenje vlažnog oblika senilne makularne degeneracije, koji sprječavaju rast novih krvnih žilica u oku (anti-VEGF) i kortikosteroidi (triamcinolon acetonid i sl.), kojima se djeluje na edem i upalne promjene na mrežnici.

Navodimo nekoliko lijekova iz skupine anti-VEGF:

Lucentis® (ranibizumab) neselektivni je anti-VEGF lijek za liječenje vlažnog oblika makularne degeneracije, jedini službeno odobren za očnu primjenu, s dobrim rezultatima iz brojnih multicentričnih kliničkih studija.

Avastin® (bevacizumab) je lijek koji se primarno koristi u liječenju karcinoma debelog crijeva, gdje neselektivnim blokiranjem rasta novih krvnih žila zaustavlja i rast tumora. Avastin se zadnjih nekoliko godina u cijelom svijetu uvelike primjenjuje za liječenje vlažnog oblika makularne degeneracije, a otvaraju se i nove indikacije poput dijabetičke retinopatije. Budući da primjena u oku predstavlja tzv. “off label use” (upotreba izvan preporučene indikacije),  pacijent se prije zahvata mora u potpunosti upoznati s rizicima takve primjene te potpisati informirani pristanak. Prednost ovog lijeka je što je dosta jeftiniji od drugih.

Macugen® (pegaptanib) selektivno blokira endotelijalne faktore rasta krvnih žila u oku. Njegova primarna indikacija je vlažna forma senilne makularne degeneracije i odobren je od američke agencije FDA za tu indikaciju. Njegovo selektivno djelovanje pruža daleko veću sigurnost primjene kod bolesnika s povećanim rizikom za kardiovaskularne bolesti.

Kenalog® (triamcinolon acetonid) je kortikosteroid koji se daje intravitrealno u cilju smanjenja makularnog edema kod dijabetičke retinopatije, vaskularnih okluzija, kod vlažnog oblika senilne degeneracije žute pjege, u kombinaciji s anti-VEGF lijekovima ili laserskom terapijom, nekih upalnih bolesti oka i drugih rjeđih stanja.

Kada suza ili rupa mrežnice još nije napredovala do odvajanja, naš očni kirurg može predložiti jedan od sljedećih postupaka kako bi se spriječilo odvajanje mrežnice i kako bi se očuvao vid.

Laserska operacija (fotokoagulacija). Laser fotokoagulacija je već dugi niz godina priznata metoda liječenja za čitav niz bolesti. Najčešće se koristi kod liječenja dijabetičke retinopatije, dijabetičkog makularnog edema i drugih vaskularnih bolesti mrežnice te ruptura i manjih odignuća retine (mrežnice).

Laseriranje radi dijabetičkog makularnog edema i dijabetičke retinopatije izvodi se u lokalnoj anesteziji. Zjenicu je prethodno potrebno sa kapima što bolje proširiti. Liječnik na pacijentovo oko naslanja kontaktnu leću. 

Zahvat traje oko 20 minuta i ponavlja se dva do tri puta.

Naručite se za pregled

Scroll to Top
Malcare WordPress Security