Što je plavo svjetlo?

Boja vam obično ne pada na pamet kada razmišljate o svjetlu, ali kada vidite dugu, vidite spektar boja vidljivih ljudskom oku koje uključuju crvenu, plavu i zelenu “valnu duljinu”.

Sva svjetlost koju vidimo je kombinacija ovih valnih duljina, uključujući svjetlost sunca, energetski učinkovitu rasvjetu (poput LED lampi) i računalne zaslone.

Plavo svjetlo i spavanje

Izloženost plavoj svjetlosti sunca, kao i naših ekrana, podiže raspoloženje i budnost – izlazak sunca signalizira našem mozgu da je vrijeme za buđenje. Ali prevelika izloženost plavom svjetlu ekrana u večernjim satima može poremetiti prirodni ciklus spavanja, poznat kao cirkadijalni ritam. Svjetlost usporava proizvodnju melatonina – hormona sna – u našem tijelu.

Za mirniji san svakako:

• navečer postavite uređaje na noćni ili tamni način rada. Ova postavka smanjuje svjetlinu zaslona i manje je vjerojatno da će njegove tople boje zbuniti vaše tijelo da pomisli da je dan.
• izbjegavajte korištenje ekrana jedan do dva sata prije odlaska na spavanje.

Može li plavo svjetlo oštetiti vaše oči?

Do sada, dokazi ne pokazuju značajnu vezu između plavog svjetla i oštećenja ljudske mrežnice ili degeneracije makule povezane sa starenjem.

Naočale s plavim svjetlom

Jesu li naočale s posebnim filterima za blokiranje plave svjetlosti vrijedne tog troška? Apsorpcijom viška plavog svjetla iz naših uređaja, naočale pomažu da:

• poboljšamo san
• smanjimo digitalno naprezanje očiju
• spriječimo očne bolesti

Ali nije potrebno trošiti novac na posebne naočale za korištenje računala. Evo zašto:

Plavo svjetlo iz računala neće dovesti do bolesti očiju. Istina je da pretjerano izlaganje plavoj svjetlosti i UV zrakama sunca može povećati rizik od bolesti oka, ali nikada se nije pokazalo da mala količina plave svjetlosti koja dolazi s računalnih ekrana uzrokuje bilo kakvu štetu našim očima.

San se može poboljšati bez posebnih naočala. Ne morate trošiti dodatni novac na naočale s plavim svjetlom/zaštitom kako biste poboljšali san—jednostavno smanjite večernje vrijeme pred ekranom i postavite uređaje na noćni način rada.

Digitalno naprezanje očiju nije uzrokovano plavim svjetlom. Simptomi digitalnog naprezanja očiju povezani su s načinom na koji koristimo digitalne uređaje, a ne s plavim svjetlom koje iz njih izlazi.

Računalno/digitalno naprezanje očiju

Iako uporaba uređaja neće trajno oštetiti vaše oči, dugotrajno gledanje u njih može uzrokovati privremenu nelagodu. Ljudi doživljavaju naprezanje očiju na različite načine, ali simptomi mogu uključivati:

• suhe oči
• zamagljen vid
• suzenje očiju
• glavobolja

Razlog zbog kojeg imamo digitalno naprezanje očiju je to što manje trepćemo kada gledamo u svoje uređaje. Ljudi obično trepću oko 15 puta u minuti — ali ta se “stopa treptanja” može prepoloviti kada gledamo u zaslone ili obavljamo druge aktivnosti (poput čitanja). Za smanjenje naprezanja očiju:

Pravite česte pauze prema pravilu “20-20-20”. Svakih 20 minuta odmaknite pogled od ekrana i gledajte u objekt udaljen 20 metara najmanje 20 sekundi.

• Koristite umjetne suze za podmazivanje očiju kada su suhe.

• Držite razmak. Sjednite na udaljenosti ruke od zaslona i prilagodite njegovu visinu tako da gledate malo prema dolje u njega.

• Smanjite odsjaj i svjetlinu. Uređaji sa staklenim zaslonima mogu uzrokovati odsjaj. Kako biste smanjili blještavilo, razmislite o filtru za mat zaslon za svoj uređaj. Podešavanje svjetline i kontrasta vašeg zaslona i prigušivanje osvjetljenja u blizini vašeg zaslona također može pomoći u smanjenju naprezanja očiju.

• Nosite naočale. Ako nosite kontaktne leće, već znate da mogu povećati suhoću i iritaciju. Kako biste smanjili te simptome, pokušajte umjesto toga nositi naočale dok dulje radite na računalu.

Vrijeme ispred ekrana za djecu

Iako postoji mnogo valjanih razloga za ograničavanje vremena pred ekranom, korisno je znati da nema dokaza da korištenje ekrana šteti dječjim očima ili njihovom vizualnom sustavu u razvoju.

Ali postoje istraživanja koja povezuju povećano vrijeme pred ekranom kod male djece s drugim zdravstvenim problemima, kao što su:

• Poremećaji povezani s pažnjom. Studija provedena u Kanadi pokazala je da djeca s više od dva sata vremena pred ekranom dnevno imaju osam puta veću vjerojatnost da će razviti ADHD od one s manje vremena pred ekranom.

• Pretilost. Previše vremena ispred ekrana znači manje vremena provedenog u zdravijim aktivnostima na otvorenom i može povećati rizik od pretilosti u djetinjstvu.

• Miopija (kratkovidnost). Broj ljudi s kratkovidnošću u SAD-u i Aziji naglo je porastao od 1970-ih. Istraživanja sugeriraju vezu s djecom koja provode više vremena pred ekranima i općenito više vremena u zatvorenom prostoru. Studija je pružila dokaze da više vremena provedenog u igri i aktivnostima na otvorenom u ranom djetinjstvu može usporiti napredovanje kratkovidnosti.

Iako nemamo smjernice za vrijeme ispred ekrana za djecu, preporučuje se:

• Bez ekrana za djecu dok ne navrše 2 godine
• Ne više od jednog sata vremena pred ekranom za djecu od 2 do 5 godina. To omogućuje više vremena za druge aktivnosti s naglaskom na kretanje tijela i interaktivnu igru koje su temeljne za djetetov fizički i intelektualni razvoj.
• Za svu ostalu djecu važno je ograničavati vrijeme provedeno pred ekranima, jer vrijeme mogu iskoristiti na igru u prirodi i među svojim vršnjacima. Time će zasigurno puno bolje i brže razviti socijalne vještine nego ostajući doma pred uređajima.

Zaključak je jasan, važan je balans uvijek i u svemu. Oči treba čuvati, obavljati redovite oftalmološke preglede i treba znati kada treba jednostavno odmoriti i samo gledati u daljinu.

Život nije u malim ekranima već oko nas!